Medijsko praćenje manjina u drugim državama i u Hrvatskoj
Hrvatska treba poštovati manjinska prava
Medijsko praćenje manjina u drugim državama i u Hrvatskoj
16.11.2013. | Autor: Antun Toni Brađašević
Sukladno primjerima dobre europske prakse i mi u Hrvatskoj trebali bi smo primjeniti bolji model praćenja aktivnosti manjiskih zajednica

Kako djelovanje nacionalnih manjina prate mediji nekih drugih zemalja? O tome je na skupu uz ostalo Daruvaru govorila izvrsna dugogodišnja poznavateljica manjinske problematike, Zdenka Čuhnil. Austrijanci putem ORF-a imaju putem Drugog (regionalnog) programa redovne nedjeljne emisije (od 13 i 30 do 14 sati) za Hrvate, Mađare i Sovence. Za ostale manjine postoji također polusatna emisija nedjeljom na Prvom programu. Sve troškove kreiranja emisija snosi ORF. Slovenci to rade ovako: (RTV SLO) za Talijane TV Koper - Capodistria emitira dnevno oko 9 sati programa na posebnoj regionalnoj frekvenciji, za Mađare dvije 30 minutne emisije tjedno: kulturni magazin i manjinska politika na 1. nacionalnom programu. Dio troškova snosi RTV SLO, dio subvencionira država, a programi imaju i svoj marketing. Mađari  imaju 13 nacionalnih manjina svaka ima posebnu, 26 minutnu emisiju - tjedno. Emitiranje na 1. nacionalnom programu od 12 sati, svaki dan. Troškove snosi MTV, jednako kao i za ostali program. Kako to radimo mi u Hrvatskoj: Televizija Zagreb do devedesetih je emitirala manjinske Panorame za Talijane,Mađare, Čehe, Slovake, Rusine i Ukrajince. HTV od 1992 emitira tjedni, 45-minutni, multinacionalni magazin Prizma koji je trebao biti prijelazno rješenje, no to privremeno rješenje traje još i danas. HRT od 2003. emitira 24-satni program “Glas Hrvatske” za koji se iz Državnog proračuna izdvajaju milijunska sredstva. “Glas Hrvatske” je kandidiran kao program koji bi se trebao obraćati hrvatskoj dijaspori, manjinama u RH i međunarodnoj javnost. Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske je 2004. izdvojio sredstva za educiranje manjinskih novinara u suradnji s HRT-om. Osposobljeno je i primljeno na rad 7 manjinskih novinara .U 2004. i 2005. Savjet za nacionalne manjine RH je iz sredstava proračuna namijenjenih za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina izdvojio sredstva za sufinanciranje lokalnih medija koji emitiraju emisije za nacionalne manjine na jezicima nacionalnih manjina. Godine 2010. –te HRT počeo emitirati ‘’Manjinski mozaik’’, u dvotjednom ritmu, koji ima dokumentarno-reportažni format. Svaka emisija se bavi samo jednom manjinom, na jeziku manjine, s titlovima na hrvatskom jeziku. Danas se Manjinski mozaik emitira svake subote u 18:15 na 1. programu HRT-a a reprizira na 4. Programu. Kako bi se po mišljenju gđe. Čuhnil moglo popraviti trenutno stanje? Predlaže se osnivanje Redakcije za nacionalne manjine i ljudska prava (Redakcija za nac. manjine, iseljeništvo i civilno društvo), zatim 4 x tjedno po 15 minuta na HTV-u (posebna emisija za svaku manjinu). Emisije bi trebalo emitirati svaki dan od ponedjeljka do četvrtka ili se četiri emisije mogu emitirati jedna za drugom, unutar 60 minuta. Jedna od 4 emisije bila bi uvijek za srpsku nacionalnu manjinu.

Nismo isti – bogatstvo različitosti

Postoje metode i putevi jačanja multietničnosti i multiukturalnosti tvrdi dr.sc. Antonija Petričušić naglasivši tezu kako se u demokraciji za prava različitih ranjivih ili marginalnih ili manjinskih društvenih skupina ne mogu izboriti isključivo one same nego se za njih treba u prvom redu zalagati većina. Zato potičimo razumijevanje, uvažavanje i toleranciju. Da nažalost na tom putu još puno treba raditi potvrđuju i najnovije ankete. U travnju ove godine na reprezentativnom uzorku od 1500 mladih u Hrvatskoj u dobi od 14 do 27 godina skupina sociologa je provela istraživanje pod nazivom „Mladi u vremenu krize”. Na rang ljestvici vrijednosti mladih na prvom je mjestu osobno dostojanstvo (66 %), slijedi druga borbenost a tek na 3. mjestu je tolerancija. 50% ispitanika spremno je prihvatiti kao susjede romsku obitelj te one iz Istočne Europe, Kine, Balkana i seksualne manjine. Postoji etnička distanca prema Srbima, Crnogorcima pa i Bošnjacima, obzirom na relativno nedavne ratne sukobe. Prema Srbima, Albancima i Romima mladi izražavaju najveću socijalnu distancu dok je nisko pozicioniranje Albanaca i Roma najvjerojatnije je uvjetovano hijerarhijskim principom. Ne smijemo zaboraviti kako postoje razni modeli direktne i indirektne diskriminacije koje valja prepoznati te se založiti za poštovanje vrijednosti tolerancije, multikulturalnosti i multietničnosti –ustvrdio je publicist Srđan Dvornik. Na nama je svakom ponaosob da tome damo osobni doprinos.

FACEBOOK KOMENTARI
NAJČITANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA IZ RUBRIKE POLITIKA

MARKETING