Trud se isplatio, na pragu smo Europske unije
INTERVJU S MARIJANOM ŠTEFANCEM
Trud se isplatio, na pragu smo Europske unije
22.04.2013. | Autor: Antun Toni Brađašević
Pročelnik Upravnog odjela za razvoj i europske integracije Bordsko-posavske županije nedavno je dao intervju za novogradiške Gradske novine

Razgovarali smo s Marijanom Štefancem, pročelnikom Upravnog odjela za razvoj i europske integracije Brodsko-posavske županije o dosadašnjim aktivnostima vezanim uz europske integracija na području BPŽ, aktualnostima vezanim za skorašnje izbore za Europski parlament i ostalim temama

O početcima i slijedu aktivnosti u BPŽ

Još 18. lipnja 2004. god. Hrvatska je dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU. Kako bi se što efikasnije koristila sredstva iz europskih fondova i provodio ROP – Regionalni operativni program, Brodsko-posavska županija je u prosincu 2005. godine osnovala Upravni odjel za razvoj i europske integracije čiji je zadatak biti poveznica između europskih institucija i nadležnih ministarstava Republike Hrvatske s jedne strane, i potencijalnih korisnika sredstava s druge strane (kao što su gradovi i općine, institucije, gospodarski i društveni subjekti, zadruge, udruge i organizacije civilnog društva). O tome Štefanac kaže:

Upravni odjel je informirao potencijalne aplikante o natječajima EU, pomagao u pripremi i kandidiranju projekata te njihovoj provedbi. U BPŽ je do danas odobreno i većinom realizirano 88 projekata čija je vrijednost 460 milijuna kuna. Ako napravimo usporedbu s izvornim sredstvima županijskog proračuna koja iznose u prosjeku 35 milijuna kuna, onda govorimo o projektima vrijednim 13 županijskih proračuna ili 10 proračuna čiste donacije iz predpristupnih fondova i ino izvora EU.

Pored poslova pripreme i provedbe projekata, Upravni odjel za razvoj i europske integracije i Savjet za EU integracije BPŽ informiraju građane i pravne osobe o EU, njezinim institucijama i pozitivnim stečevinama. Kroz različite programe i projekte organizirana su i studijska putovanja u zemlje EU radi stjecanja iskustva na njihovim primjerima pisanja i provedbe projekata i funkcioniranja organizacije, ustanova i konzultantskih tvrtki koje se bave regionalnim razvojem i strateškim razvojnim planiranjem.

Tako je. Ono što je svojstveno svim razvijenijim državama, EU je oslonac na regionalnom ustrojstvu. Ne svaštari se. Svaka regija je orijentirana na najviše 3 strateške djelatnosti u kojima su inovativni i konkurentni. Npr. tekstil, brodogradnja i slično ne može konkurirati „azijskim zmajevima i tigrovima“ (Kina, Tajvan, Japan, Južna Koreja) pa su napustili sve djelatnosti koje zahtijevaju puno izravnog ljudskog rada, a preferiraju aktivnosti u kojima se primjenjuju znanje, visoke tehnologije i specijalizacija. Interesantan je npr. mentalitet Iraca. To je zemlja koja se zahvaljujući EU fondovima najbrže razvila i s pravom su je zvali „Keltski tigar“, ali je isto tako suočena s globalizacijskom krizom došla u probleme, npr. nemogućnost vraćanja kredita, propadanje pojedinih tvrtki. Oni imaju specifičan mentalitet. Nisam čuo niti jednog da se žali. Od naše veleposlanice u Dublinu čuli smo da govore: „Ako sam izgubio stan ili posao, imam zdravlje pa ću to sve ponovno nadoknaditi“.

Kako smo mi iz BPŽ pozicionirani u odnosu na druge županije u Hrvatskoj kada je riječ o dosadašnjoj uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova?

Naša županija je pri samom vrhu u RH, a na području Slavonije i Baranje ispred nas je jedino Osječko-baranjska županija i to zahvaljujući alokaciji sredstva za prekograničnu suradnju s Mađarskom koja je desetak puta veća od npr. prekogranične suradnje s BiH. Slavonske županije su najaktivnije po pitanju regionalnog razvoja. Minimalno se jedanput u dva mjeseca sastaju župani svih slavonskih županija i sa svojim stručnim suradnicima raspravljaju o aktualnim temama i regionalnim projektima. EU fondovi su stalna tema, tako da smo kolega Jelić i ja prisutni na svakom sastanku. Najveći problem je nedovoljna protočnost informacija od strane nadležnih ministarstava prema županijama pa smo institucijama i čelnim ljudima Europske Komisije uputili dopis u kojem tražimo da budemo izravni sudionici u kreiranju vlastitog regionalnog razvoja po principu „bottom up“, a ne „top down“ kako nam se stalno nameće. Naši programi prekogranične suradnje se odvijaju prema uvjetima iz programa IPA II prema kojima je naša županija svrstana u partnersku suradnju s BiH te kao takozvana pridružena članica sa Srbijom. Nažalost, sredstva namijenjena za Hrvatsku, odnosno BiH su višestruko manja od onih za prekograničnu suradnju s Italijom, Slovenijom i Mađarskom, pa se opet ne vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju. Ipak, nama su prošla tri projekta čija je vrijednost 7,6 mil. kn, a odnosi se na projekte općine Gornji Bogićevci, Srednje poljoprivredne škole M. A. Reljkovića Slavonski Brod te zajednički projekt CTR-a i Srednje poljoprivredne škole M. A. Reljkovića. Upravni odjel za razvoj i EU integracije sudjeluje u pružanju tehničke pomoći i sufinanciranju projekata prekogranične suradnje.

Na koji način u ovim procesima sudjeluje Nova Gradiška?

Imamo izvrsnu kontinuiranu suradnju s Industrijskim parkom Nova Gradiška, a počela je zajedničkom pripremom projekta iz programa CARDS 2004. pod nazivom „Poslovno-inovacijski potporni centar“ koji je, zapravo, temelj i polazište za sve ostale projekte koji su pripremani u Industrijskom parku Nova Gradiška, npr. Tehnološki park i Panonski zeleni industrijski park. Prednost imaju projekti koji su bazirani na inovacijama, znanju i novim tehnologijama te stvaranju novih radnih mjesta visoke tehnološke razine i dodane vrijednosti, uz poseban naglasak na visoku efikasnost upravljanja okolišem. Treba istaći i vrlo dobru suradnju s Gimnazijom u Novoj Gradiški, Turističkom zajednicom grada Nove Gradiške, Društvom „Naša djeca“, Udrugom gluhih i nagluhih, Udrugom Prevencija, Gradskom glazbom grada Nove Gradiške, Ligom protiv raka „Dr. Zorislav Slović“, HAK-om Nova Gradiška i drugim korisnicima EU sredstava.

Koje bi bile preporuke predstavnicima građanskih udruga, jedinicama lokalne samouprave i drugim čimbenicima s područja BPŽ koji mogu kandidirati svoje projekte prema EU fondovima?

Aktualni su natječaji vezani za IPA III c – program Regionalne konkurentnosti gdje je 13. lipnja 2013. godine posljednji rok za predaju projekata, zatim IPARD program, mjera 101, rok za prijavu je 12. travnja 2013. godine, mjera 103, rok za prijavu je 2. svibnja 2013. godine te mjera 202, rok za prijavu 2. travnja 2013. godine. Također, upućen je natječaj za projekte čija je vrijednost između 3 i 50 milijuna EURA koji će se pripremati za strukturne fondove, a najkvalitetniji projekti dobit će tehničku pomoć za pripremu.

U tijeku su pripreme za Europski tjedan?

Da, ove godine će se obilježiti od 6. do 11. svibnja. Raspisali smo natječaj za udruge koje su kandidirale svoje projekte, tj. na koji će način organizirati obilježavanje EU tjedna. Proveden je evaluacijski postupak, a s područja Nove Gradiške sredstva će dobiti: Društvo „Naša djeca NG, Udruga gluhih i nagluhih NG, NG Buntovnici, LAG „Zapadna Slavonija“ i Gradska glazba NG. Naravno, završna svečanost za Brodsko-posavsku županiju bit će već tradicionalno organizirana u Novoj Gradiški 11. svibnja 2013. godine. U obilježavanje EU tjedna mogu se uključiti svi zainteresirani, što je zapravo cilj ove akcije, ali nam se moraju što prije javiti kako bismo ih uvrstili u program obilježavanja.

Koji se vama projekt do sada posebno svidio (kada govorimo o onome što smo realizirali uz pomoć EU fondova)?

Svi su projekti na svoj način značajni. No, ja bih izdvojio dva: „Poslovno inovacijski potporni centar u Novoj Gradiški“ te „Razvojni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj Poljoprivredne škole u Slavonskom Brodu“. To su projekti koji proizlaze iz razvojnih ciljeva ROP-a i županijske razvojne strategije, a odnose se na stvaranje pretpostavki izgradnjom gospodarske i komunalne infrastrukture za razvoj gospodarstva i poduzetništva, kao i prilagodbu sustava obrazovanja potrebama tržišta radne snage i zapošljavanja. Bilo je niz uspjeha i rezultata vezanih za naš rad, ali ipak bih izdvojio osvojeno 2. mjesto Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ na europskom natjecanju u Bruxellesu pod nazivom „Govorite li europski?“.

Kako vidite budućnost Hrvatske u EU i rad Vašeg Upravnog odjela u budućnosti?

Priželjkujem da u sljedećem srednjoročnom razdoblju do 2020. godine Hrvatska po razvijenosti, životnom standardu, BDP-u i drugim pokazateljima bude uz bok srednje razvijenim zemljama Europske Unije kao što su Poljska, Slovačka i Češka. Europa je izazov i prilika za sve, posebice mlade i obrazovane osobe koji se, uz stečeno iskustvo u Europskoj Uniji, mogu vratiti u svoju domovinu i biti ključni predvodnici gospodarskog i društvenog napretka Republike Hrvatske.

FACEBOOK KOMENTARI
NAJČITANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA IZ RUBRIKE EUROPSKA UNIJA

MARKETING